JLS-i financiraju zbrinjavanje azbestnog otpada
05.07.2016. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo je Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest, a stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. (Narodne novine broj: 69/2016 27.07.2016.).
Radi boljeg razumjevanja obaveza JLS-a prenosimo tekst u cijelosti
DIO TREĆI
OBVEZE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE I OSOBE KOJA UPRAVLJA RECIKLAŽNIM DVORIŠTEM
Obveze jedinice lokalne samouprave
Članak 27.
(1) Jedinica lokalne samouprave dužna je, sukladno Zakonu, sudjelovati u sustavu sakupljanja građevnog i azbestnog otpada.
(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području u prostornim planovima odrediti dostatan broj lokacija odnosno najmanje jednu odgovarajuću zonu u kojoj se može izgraditi reciklažno dvorište za građevni otpad te obavljati djelatnosti sakupljanja, oporabe i zbrinjavanja građevnog otpada sukladno Zakonu.
Članak 28.
Jedinica lokalne samouprave dužna je osobi koja upravlja odgovarajućim reciklažnim dvorištem, sukladno Zakonu, u cijelosti nadoknaditi sljedeće troškove gospodarenja građevnim otpadom koji sadrži azbest koji je nastao u kućanstvu korisnika usluge:
– troškove koji nastaju u reciklažnom dvorištu radi preuzimanja, skladištenja i pripreme za prijevoz,
– troškove prijevoza od odgovarajućeg reciklažnog dvorišta do odlagališta s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta i
– troškove zbrinjavanja građevnog otpada koji sadrži azbest na odlagalištu s posebno izgrađenom kazetom za zbrinjavanje azbesta.
Obveze osobe koja upravlja reciklažnim dvorištem
Članak 29.
(1) Osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem dužna je, sukladno Zakonu sudjelovati u sustavu gospodarenja građevnim i azbestnim otpadom.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka sukladno posebnom propisu koji uređuje gospodarenje otpadom dužna je zaprimiti bez naknade i voditi evidenciju o zaprimljenom otpadu koji je nastao u kućanstvu korisnika usluge.
Bravo, bravo… konačno!
Konačno se došlo do toga da je azbest problem društva uopće, a ne pojedinca. Zadnjih pet godina mi to tvrdimo i apeliramo. Hrvatski zavod za toksikologiju u svojoj brošuri između ostaloga je napisao „Država mora brinuti o azbestu iz objekata u svom vlasništvu. Naravno da nije odgovorna za vašu kućicu u cvijeću ili zgradu u vlasništvu neke županijeili grada. Neka svatko brine o svojem vlasništvu. Uostalom nije država postavila na vašu obiteljsku kuću salonit ploče niti mora brinuti o njima. To je vaš problem.“.
Gradovi, općine, mjesni odbori i stanovništvo su dio države i to je prvenstveno njezin problem jer se radi o kancerogenom materijalu.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u nastavku: Fond) je dana 22.07.2016. godine svim Skupljačima s kojima je Fond zaključio ugovor o skupljanju, prijevozu, privremenom skladištenju i odlaganju građevinskog otpada koji sadrži azbest poslao sljedeću obavijest:
„…obavještavamo Vas da zbog iskorištenosti financijskih sredstava za 2016. godinu za financiranje sustava gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest, privremeno obustavljamo sustav do daljnjega, odnosno dok se ne steknu uvjeti za njegov nastavak, pod istim ili izmjenjenim okolnostima, o čmu ćete biti pravodobno obaviješteni.“
Dakle, ovaj Pravilnik je donesen prije „privremene obustave sufinanciranja“ što znači da se znalo da financiranja više neće biti od strane Fonda (barem se ne vidi da će Fond išta financirati) pa nije trebalo pisati „privremeno“. Ovo nije prvi put da Fond istupa kao da nije dio MZOIP-a. U zadnje vrijeme, valjda radi predizborne kampanje, govori se kako će Fond 100% sufinancirati energetsku učinkovitost s jedne strane, a s druge da nema više sredstava i sve to izaziva nepovjerenje kod stanovništva. U Program energetske obnove obiteljskih kuća, kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može se prijaviti samo ukoliko se postigne preko 50% energetske učinkovitosti i oni projekti koji obuhvaćaju cijelu ovojnicu, a ne samo fasadu ili stolariju. Često se čuju primjedbe da Fond ima novaca samo za bogate, a ne i za sirotinju, da novaca ima za luksuz, a nema za zdravlje, da se potencira kupnja skupe bjele tehnike i automobila, a zna se tko to može kupiti. Mislimo da bi dobro bilo slušati glas naroda i koji puta se konzultirati s JLS-ima i NVO-ima.
Mnogi JLS-i nemaju sredstava za osnovne investicije pa je teško za povjerovati da će moći preuzeti trošak odvoza i zbrinjavanja građevinskog otpada koje sadrži azbest.
U Dnevniku 1 na HRT-u rečeno je „U Hrvatskoj već 6 godina postoji sustav za prikupljanje građevinskog otpada koji sadržava azbest. Građani su promijenili 37.000 kancerogenih azbestnih krovova i fasada. Za njihovo zbrinjavanje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti isplatio je 144.000.000,00 kn…“. Ako tome dodamo Pregled podataka o građevinskom otpadu koji sadrži azbest za razdoblje od 2008. do 2014. godine Hrvatske agencije za okoliš i prirodu pametnome dosta.
Na kraju se još postavlja pitanje da li je JLS dužna ili obvezna?!
Dobro je što će se na ovaj način potaknuti županije, koje to još nisu učinile, da izgrade svoju „Kasetu“ i zbrinjavaju svoj otpad i formiraju cijenu koja im je zasigurno povoljnija nego da otpad odvoze u drugu županiju.
U Pravilniku nije razvidno tko snosi troškove prilikom dovoza do reciklažnog dvorišta osim ako tumačenje da JLS snosi „troškove koji nastaju u reciklažnom dvorištu radi preuzimanja“.
Jedan od naših prijedloga je bio da se povratom dijela uplaćenog PDV-a pokriju troškovi zbrinjavanja azbesta. Na taj način bi se osim fizičkih lica mogla uključiti i pravna lica i izbjegao bi se rad „na crno“. Pojavljuju se i krovopokrivači kojii nude „zbrinjavanje“ azbesta … a tko će njih kontrolirati?
Udruga će i dalje provoditi akcije/kampanje o važnosti uklanjanja azbesta iz životne okoline u suradnji s jedinicama lokalne samouprave s kojima je do sada provela niz vrlo uspješnih akcija gdje su se općine i gradovi uključili u sufinanciranje svojih mještana u uklanjanju azbesta. Kroz nove prezentacije informirati ćemo mještane o potrebi evidentiranja azbestnih krovova te upućivanja u obvezu JLS-a da će snositi troškove zbrinjavanja, ali jednako tako još intenzivnije ćemo provoditi akcije/kampanje sa sponzorima/donatorima koji žele pomoći investitorima da kupe povoljniji pokrov te tako stvore još veći interes da na ispravan način zbrinu azbest, a ne da završi u prirodi.
Najvažnije je da krajnji korisnik tj investitor dobije barem neki simboličan iznos za azbest koji uklanja jer bez toga sve pada u vodu i opasni otpad će završavati u prirodi.
